petak, 22. veljače 2013.

Što se to kuha…


Evo da se javim da kuharica napreduje. Kuha se, peče i fotografira… Ovom prilikom vam želim predstaviti koautoricu knjige i glavnu fotografkinju, upoznajte Arianu Miljević, ”Bugenviliju”!

Ariana je fotografkinja i umjetnica, osim fotografije bavi se filcanjem čoje, stare vještine koju spašava od izumiranja. Živi u Njemačkoj, gdje kuha i fotografira za našu kuharicu. Na LCHF prehrani je dvije godine, a njezin ”žiri” za ocjenu jela su devetogodišnji blizanci – što kod njh prođe sigurno je dobro!

I ja kuham ali mi fotografiranje nije jača strana. Ipak, malo po malo, materijal se sakuplja i nadamo se uskoro zavšiti naš dio posla. Ne želim još govoriti o nekim rokovima, jer sam već jednom obećala rok koji nije ispoštovan zbog krive procjene vremena. No, ovaj put zaista nismo daleko od cilja, a termin vam javim u dogledno vrijeme.

U međuvremenu, da vas ponudimo jednim cjelodnevnim meniem, iz Arianinog objektiva.



Doručak: LCHF kruh s paštetom od pečenog lososa i kavijara


FINI RUČAK

Juha: Buča sa divljim gljivama


Predjelo: Punjene papričice


Glavno jelo: Biftek sa šampinjonima


Desert: Čokoladna torta


Večera: Slani mafini


U slast, čujemo se!

Anita i Ariana

ponedjeljak, 18. veljače 2013.

Trogir - predstavljanje knjige

Sutra, utorak 19. veljače, u Gradskoj knjižnici Trogir
s početkom u 17 sati održat će se predstavljanje moje knjige "Istine i laži o hrani".


Saznajte:


- kako je piramida zdrave prehrane okrenuta naglavce, baš kao i naše zdravlje
;
- koji se interesi kriju iza službenih prehrambenih preporuka
;
- kako to da ljudi, usprkos napretku nauke, medicine i farmacije, ipak nisu zdraviji
;
- zašto nikad u povijesti nije bilo toliko kroničnih bolesti, iako se neprestano lansiraju novi lijekovi
;
- što se zapravo krije u industrijski prerađenoj hrani iz masovnog uzgoja i kako ta ”nova” hrana utječe na naše zdravlje.


Dobro došli!

Anita Š.

četvrtak, 14. veljače 2013.

Šibenik: Predavanje o permakulturi


U ponedjeljak 18. veljače prvi put će se u Šibeniku održati predavanje o permakulturi, u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u 17 sati. Predavač je Ivan Gregov, instruktor permakulture, član Instituta za permakulturu Hrvatske i voditelj projekta Ured za permakulturu. Što je permakultura? 

Ako tražite objašnjenje u tri riječi, onda je permakultura skupni termin za tehnike integralne praktične samoodrživosti.
 Ako želite nešto precizniju definiciju, PK je često opisivana kao ekološki dizajn koji oponaša prirodne procese.
Zvuči simpatično, no što to zapravo znači? Zamislite da imate povrtnjak, ali u njemu ne morate prekopavati niti plijeviti, jer on djeluje na principu šume. Zamislite da vaša kuća reciklira otpadnu vodu, ali na to ne morate trošiti energiju niti novac, jer taj sistem djeluje na principu močvare... 
Zgodno zar ne?

Permakultura nudi "alate" za oblikovanje potpuno održivih cjelina za stanovanje i život (kuća, zgrada, imanje... itd), koji proizvode vlastitu hranu i energiju, pa sve do ekonomskih alternativa i novih socijalnih struktura. (Pročitajte više na stranici Ured za permakulturu)
Kakve veze ima permakultura sa prehranom? Kakve veze ima LCHF sa permakulturom? Ima puno veze. 

Već nam je jasno da imamo velikih problema sa hranom. Hrana dolazi iz masovnog uzgoja i industrijski se prerađuje. U masovnom uzgoju životinje se hrane za njih neprirodnom hranom - koncentratima soje i žitarica, gdje im se dodaju hormoni rasta i antibiotici. Ovo sve naravno narušava kvalitetu namirnica.

U masovnom uzgoju žitarica koriste se umjetna gnojiva, pesticidi i stotine drugih otrovnih kemikalija. Najgore od svega - koristi se genetska modifikacija. Ovo sve pogubno djeluje kako na ljudsko zdravlje tako i na okoliš. 

Industrijska prerada je "točka na i" procesa uništavanja hrane. Industrijske prerađevine su nutritivno osiromašene, a "obogaćene" stotinama kemijskih aditiva (E-brojeva).

Jasno je da se moramo okrenuti drugačijim rješenjima - prirodnom načinu prehrane i uzgoja hrane, za koji smo od prirode i prilagođeni. Zato je korisno upoznati se sa permakulturom koja, između ostalog, nudi i rješenja za lokalni, ekološki, biodinamički uzgoj hrane, u skladu sa podnebljem, klimom, zemljinim ritmovima i prirodnim procesima. 

Povratak zemlji i radu na zemlji ne mora značiti mukotrpni težački rad, kako ga većina od nas doživljava. Novim znanjem i tehnikama rad sa zemljom i uzgoj hrane postaje lakši, plodonosniji, ali i zabavniji. Permakultura sadrži i socijalnu stranu priče, ljudi se udružuju oko zanimljivih projekata, rade zajedno nešto korisno i pri tome se druže. Nije li nam ovo svima potrebno?

Možda je došlo vrijeme da se prestanemo pasivno žaliti kako ništa u ovom društvu ne valja? Možda je došlo vrijeme da preuzmemo odgovornost i poduzmeno nešto?

Slušajte nas u subotu u 8.30 na Radio Ritmu: Ivan Gregov, permakulturni dizajner i ja pričamo o permakulturi, povodom predavanja koje će se održati u ponedjeljak u 17 sati u Gradskoj  knjižnici. 

Čujemo se i vidimo :)



nedjelja, 10. veljače 2013.

Tibetanska gljiva koja to nije – KEFIR, kefirna zrnca


Što je zapravo kefir 

Kefir je fermentirani mliječni napitak kiselkasto-osvježavajućeg okusa koji se dobiva uz pomoć kulture kefira ili kefirnih zrnaca. Smatra se da je porijeklom s Kavkaza i da je star i do 1000 godina. Žitelji Kavkaza poznati su po svojoj dugovječnosti i dobrom zdravlju, žive gotovo bez bolesti, što se pripisuje njihovoj svakodnevnoj i neograničenoj konzumaciji kefira. Kultura kefira u našim se krajevima često naziva i tibetanska gljiva ili kefirna gljiva, ali kefirna zrnca nisu gljive

Kefirna zrnca, koja izgledom podsjećaju na kuhanu cvjetaču, po sastavu su mješavina bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida te sadrže simbiozu između velikog broja dobrih, mliječno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca. Zrnca kefira hrane se i razmnožavaju u mlijeku i nemaju rok trajanja, mogu živjeti vječno. Brojni pokušaji mikrobiologa da kefirna zrnca proizvedu u laboratoriju uporno završavaju neuspjehom. Pitanje otkud dolaze i kako su nastala ostaje bez znanstvenog odgovora. Legenda kaže da su kefirna zrnca dar od Boga, "mana s neba" koju je Bog poslao Izraelcima kad ih je Mojsije izveo iz Egipta da bi ih poveo u obećanu zemlju. 

Zašto je kefir koristan 

Kefiru se pripisuju mnogi pozitivni učinci kod velikog broja bolesti i bolesnih stanja, između ostalog smatra se da:
  • djeluje kao najjače sredstvo protiv alergija i intolerancije na hranu; 
  • djeluje kao prirodni antibiotik; 
  • smanjuje inflamatorne (upalne) bolesti kao što su reuma i artritis; 
  • jača imunološki sistem i ubrzava zacjeljivanje tijela; 
  • poboljšava probavu i pravilno iskorištavanje nutrijenata iz hrane; 
  • liječi bolesti crijeva kao što su IBS ili SIC (sindrom iritabilnog crijeva), sindrom propusnosti crijeva, zatvor, proljev, nadutost; 
  • pomaže kod bolesti želuca kao što su gastritis i čir na želucu; 
  • čisti i detoksicira tijelo; 
  • poboljšava funkciju jetre i djeluje protiv žučnih kamenaca; 
  • pomaže kod srčano-žilnih oboljenja; 
  • snižava šećer u krvi, visoki krvni tlak i visoke masnoće u krvi (trigliceride); 
  • liječi gljivična oboljenja; 
  • pomaže u zaustavljanju rasta malignih stanica; 
  • normalizira metabolizam i time potpomaže gubljenje prekomjerne tjelesne težine; 
  • pomaže kod nesanice i depresije; 
  • pomaže kod bronhitisa i astme; 
  • pomaže kod psorijaze i ekcema. 

Zapravo se radi o tome da kefir radikalno mijenja crijevnu floru na bolje, a zdrava crijevna flora je preduvjet za sveukupno dobro zdravlje. Pročitajte: Disbioza crijevne flore i sindrom propusnih crijeva - uzrok sve većem broju bolesti.

Kako početi s kefirom 

Ako ste kefirna zrnca dobili poštom (obično se spakuju u vrećici s malo mlijeka), ili ako su bila zamrznuta, prvo ih trebate malo oporaviti ili oživiti. Zrnca stavite u staklenu teglu i prelijte s malo mlijeka, poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi 24 sata (ljeti kraće). Potom ih procijedite i taj prvi kefir bacite. Ovaj postupak ponovite 2-3 puta, dok ne dobijete fini kremasti kefir ugodnog mirisa i okusa. Kefir je kiselkastog okusa ali miris je ugodan, nije kiseo. Ako ste dobili aktivna zrnca (koja nisu putovala i nisu bila zamrznuta) možete odmah početi s izradom kefira. 

Količina oko pola velike žlice zrnaca je dovoljno za 3 dl mlijeka. Zrnca prelijte mlijekom i ostavite u tegli poklopljeno 24 sata (ljeti ako su velike vrućine kraće). Kad se mlijeko zgusne, kefir je gotov. Procijedite ga kroz malo krupnije cjedilo tako da cjedilo stavite u jednu zdjelu pa izlijete kefir zajedno sa zrncima i miješate sa žlicom dok se procijedi (pošto je gusto pa da lakše prođe). Zrnca vratite u teglu, dodajte novo mlijeko, a procijeđeni kefir stavite u staklenu teglu i spremite u frižider. Ne ispirite zrnca vodom jer će ih to oslabiti. 

Kefirna zrnca se razmnožavaju pa ćete nakon nekoliko dana primjetiti da ih ima više. Tada povećajte količinu mlijeka. Jedna velika žlica zrnaca je dovoljna za 5 – 6 dl mlijeka. Prilagodite količinu kefira svojim potrebama. Kad se zrnca razmnože toliko da ih je previše za količinu koju trebate svaki dan, odvojite višak zrnaca. Dakle ako je pola litre kefira dnevno dovoljno za vas (dvije šalice) održavajte količinu zrnca oko jedne pune jušne žlice, višak odvajajte, sačuvajte ili podijelite s drugima. Na kraju teksta ću napisati kako zrnca možete poslati poštom. 

Kefir je najbolji kad se radi svakodnevno. Ako ipak morate napraviti pauzu, idete na put ili nešto slično, prelijte zrnca s mlijekom, poklopite posudu i spremite u frižider. Tako može stajati i do 7 dana. U slučaju da nemate mlijeka, možete ih kratko sačuvati i u vodi, ali ne predugo – samo do slijedeće kupovine mlijeka. Naime, zrnca čak i dok miruju u hladnjaku ipak trebaju mlijeko da prežive. Nakon pauze, kad ponovo krećete s izradom kefira, učinite opet kao prvi put da bi se zrnca oporavila: prelijte ih novim mlijekom, ostavite 24 sata na sobnoj temperaturi pa prvi kefir koji dobijete bacite. Ako je potrebno ovaj postupak ponovite nekoliko puta, dok ne dobijete fini kremasti kefir ugodnog mirisa i okusa. Kefir je kiselog okusa ali miris je ugodan, nije kiseo. 

Možda ste negdje pročitali da se ne smiju koristiti metalne žlice i cjedila za cijediti kefir. No zaista nije važno koje žlice i cjedila koristite dok cijedite kefir, mogu biti metalne, plastične, drvene… Zrncima to ništa ne smeta. Ali važno je da kefir čuvate samo u staklenim ili keramičkim posudama. Nemojte nikad čuvati kisele stvari u plastičnim i metalnim posudama jer kiselina rastvara kemikalije iz plastike i metala koje onda ulaze u hranu, pa i u vas. 

Možda ste pročitali da se kefir uzima 20 dana pa se onda mora napraviti pauza 10 dana. Ni to nema nikakve veze, kefir  je prirodni probiotički napitak, fermentirano (ukiseljeno) mlijeko, dakle hrana, i možete ga koristiti kako god i koliko god hoćete, tj koliko vam prija. U terapijske svrhe za poboljšanje zdravlja može se uzimati i litra kefira dnevno. Ali za početak je dobro krenuti s manjom dozom, npr. 1 dl dnevno, potom postupno povećavati količinu. Naime, kefir radikalno mijenja sastav crijevne flore – korisne bakterije uništavaju patogene i zauzimaju njihovo mjesto, pa to kod nekih osoba može uzrokovati prolazne probavne smetnje. 

Koje mlijeko koristiti za kefir 

Najbolje je za kefir koristiti svježe domaće mlijeko (kravlje ili kozje) ali u nedostatku takvog, kefir je koristan i od kupovnog mlijeka. Čak i osobe osjetljive na mliječne proizvode obično dobro podnose kefir, jer se procesom fermentacije teško probavljive komponente iz mlijeka (mliječni protein kazein i mliječni šećer laktoza) razgrađuju i "predprobavljaju". Ako koristite kupovno mlijeko, preporučam ono pod nazivom ”svježe” koje je pasterizirano na nižoj temperaturi i ima kraći rok trajanja. ”Trajno” mlijeko s rokom trajanja od više mjeseci (u tetrapaku) je pasterizirano na vrlo visokoj temeperaturi a postoji i sumnja da se staro mlijeko kojemu je prošao rok trajanja ponovo pasterizira na ultra visokoj temperaturi (UHT) i vraća na police prodavaonica. Zato je takvo najpametnije izbjegavati. Što se tiče različitih proizvođača, ja nekako imam više povjerenja u manje mljekare. Ako ste intolerantni na mliječne proizvode, napravite kefir od kokosovog mlijeka.


Što sa viškom zrnaca 

Redovnom izradom kefira svaki tjedan ćete imati višak zrnaca. Jednu količinu svakako sačuvajte, kako biste imali sebi rezervu, ako im se nešto dogodi. Iako zrnca mogu trajati vječno, ponekad se može dogoditi da polude npr. zbog vrućine, ili čak uginu, ako ne vodite računa o njima. Sačuvajte ih tako da ih isperete, posušite kuhinjskim papirom i zamrznete. Nakon odmrzavanja, kad ćete ih željeti ponovo aktivirati, ponovite postupak "oporavka" naveden gore. Zrnca možete čuvati u zamrzivaču oko 3 mjeseca. Zato redovito obnavljajte svoju zalihu. 

Zrnca ste dobili od nekoga, podijelite ih dalje… Evo kako zrnca možete poslati poštom: malu količinu zrnaca (pola do jedne jušne žlice) stavite u najlonsku vrećicu za zamrzavanje. Dodajte malo mlijeka (par žlica), stisnite vrećicu (istisnite zrak) i vežite čvrsti čvor. Sve skupa stavite u novu vrećicu, istisnite zrak i vežite čvor. Ponovite sve skupa još jednom s trećom vrećicom, za svaku sigurnost, dakle ako bi se vrećica rastrgla da se mlijeko ne izlije. Spakujte u kovertu sa zračnim jastučićima i pošaljite poštom – učinili ste dobro djelo :) 

Kefir na ljetnim vrućinama 

Ljeti kad su velike vrućine može se dogoditi da se sirutka (prozirna tekućina) na dnu tegle potpuno odvoji od gustog dijela kefira, te da kefir promijeni okus (više na octeno kiselo). To je iz razloga što se fermentacija ubrzava na visokoj temperaturi. U tom slučaju smanjite količinu zrnaca u odnosu na količinu mlijeka, i čuvajte kefir na najhladnijem mjestu u stanu. Ili ga procijedite ranije, dakle ne čekajte 24 sata, već cijedite kad se kefir zgusne i kad se počnu vidjeti prve male "pukotine" tj kad vidite da se čvrsti dio počinje odvajati od tekućine. To može biti već nakon 12-14 sati fermentacije. Ako vam u tom momentu ne odgovara cijediti kefir, možete ga samo premjestiti u hladnjak na par sati pa ga onda cijediti u uobičajeno vrijeme. U hladnjaku se proces fermentacije zaustavlja.

Pročitajte više o kefiru: Kefir - čudesna hrana s Kavkaza 

Tražite li kefirna zrnca ili ih želite pokloniti, prijavite se u otvorenu FB grupu za razmjenu kefirnih zrnaca


Copyright © 2010-2017 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.